OD SIROMAŠNE DJEVOJKE DO KRALJICE KOZMETIKE Priča o Heleni Rubinstein

OD SIROMAŠNE DJEVOJKE DO KRALJICE KOZMETIKE
PRIČA O HELENI RUBINSTEIN

Fantastičan život Helene Rubinstein opake suparnica Elizabeth Arden, koja je lagala svoje godine, izmislila čuvenu kremu, losion za sunčanje i maskaru, Židovka koja je umrla kao prva i najbogatija poslovna žena na svijetu.

 

Mala, zelena kuća na glavnom Židovskom trgu u Krakowu donosi nam inspirativnu i zanimljivu životnu priču o siromašnoj djevojci koja je vladala svijetom kozmetike.

Izgradila ju je siromašna židovska obitelj, otac je bio trgovac i imao je osam kćeri, a ni jednog sina što je u ono vrijeme bilo jako teško, jer je bio običaj da otac za svaku od svojih kćeri pripremi bogati miraz ukoliko ju je želio dobro udati.

Helena Rubinstein bila je prelijepa, najstarija kći, koja se prva trebala udati, pa ju je ubrzo zaprosio bogati 65-godišnji udovac u dobi kad je imala samo 16 godina.

Helena je isprva pristala na udaju, ali se nikako nije mirila s činjenicom da joj muž bude toliko stariji od nje pa je molila oca ju ne sili na brak, a kako je on ovdje vidio priliku za izlazak iz siromaštva žustro se protivio njenoj svojeglavosti i na kraju ju istjerao iz kuće.

Potpuno sama, Helena se uputila prvo u Pariz, a nešto kasnije u Švicarsku gdje je ostala nekoliko mjeseci studirajući medicinu.

Zbog financijskih razloga nije mogla nastaviti daljnje školovanje pa je 1896. bez imalo novca i sa slabim znanjem engleskog pobjegla je u Australiju, gdje joj je ujak imao farmu ovaca.

Nikada se nije saznala stvarna godina njenog rođenja, jer je zbog posla kojim se kasnije bavila to čuvala kao najveću tajnu, neki izvori govore da je to bila 1870.

Oduvijek je držala do sebe, oblačila se lijepo i elegantno, a imala je čuveni, poznati mliječni ten zahvaljujući kojem je stvorila najveće kozmetičko carstvo na svijetu, a kad bi ju pitali za godine bez problema je govorila da ima 10-20 godina manje i svi bi vjerovali.

Došavši u Melbourne ubrzo su je počele primjećivati gradske žene i zaustavljati na ulici pitajući čime maže lice, pa je Helena ubrzo počela nuditi staklenke ljepote koje je imala u svojoj prtljazi.

Njen ujak živio je u Zapadnoj Viktoriji mjestu gdje ovce predstavljaju nacionalno bogatstvo s najfinijom merino vunom na svijetu, Helena je vidjela da ovce izlučuju obilne količine kvalitetne vunene masti i voska poznatog kao lanolin, pa je ugrabila priliku za proizvodnju svoje čuvene kreme, a oštar miris je prikrivala lavandom, borovom korom i ljiljanima.

U to vrijeme je radila kao konobarica u Melbournu kad joj je jedan obožavatelj ponudio pomoć oko lansiranja prve kreme na tržištu koja sadrži bilje s Karpata, pod nazivom „Crème Valaze“.

Koštala je deset penija, a prodavala ju je za šest šilinga tolikom brzinom da ih nije mogla dovoljno proizvesti.

Uskoro si je mogla priuštiti prvi kozmetički salon u modernoj ulici Collin gdje je ženama počela prodavati glamur.

Helena nikada nije zaboravila na svoje sestre pa je tako 1908. njena sestra Ceska preuzela posao u trgovini u Melbourneu, dok je Helena bila zaposlena otvaranjem podružnice u Sydneyu i posao je počeo cvjetati.

Kako žene u ono doba nisu mogle dobiti bankovne zajmove ni kredite, Helena je sav svoj novac i svu zaradu od 100.000 dolara uložila u otvaranje trgovine u Londonu i nastaje jedna od prvih svjetskih kozmetičkih tvrtki na svijetu.

U Londonu je upoznala američkog novinara Edwarda Titusa za kojeg se 1908. udala i dobila dva sina Roya i Horacea.

Kao Židovka iz Krakowa nije prakticirala religiju, ali se tijekom života suočila s mnogobrojnim preprekama. Tako joj je suprug otvorio vrata za ulazak u europsko visoko društvo nudeći im besplatne tretmane ljepote, a nekoliko poznatih umjetnika naslikalo je njene portrete kako bi potvrdili njenu vjerodostojnost.

Četiri godine nakon toga otvorila je salon u Parizu, a suprug joj je pružao podršku i otvorio malu izdavačku kuću kako bi joj pomagao u pisanju publiciteta i reklamiranju.

Helena je uživala sve povlastice bogatog života, posjećivala raskošne zabave pa je zabilježena  anegdota kad joj je francuski veleposlanik rekao da su njeni preci spalili Ivanu Orleansku, na što je ona hladno odgovorila da je netko i to morao učiniti.

Isto tako francuski romanopisac Marcel Proust ljubazno ju je pitao kakvu šminku preporuča za vojvotkinje, na što mu je odbrusila da smrdi na naftalin, da bi se kasnije godinama ispričavala riječima: „Kako sam mogla znati da će on postati slavan.“

Nakon izbijanja Prvog svjetskog rata Helena i Tisus preselili su u New York kad je održana avangardna izložba Arnor Art, a prostitutke i glumice nosile ruževe za usne kao simbol osnaživanja svih žena u zoru feminizma, što je Helenu ponukalo na proizvodnju ruževa.

Godine 1939. napravila je prvu vodootpornu maskaru i domišljato ju promovirala na baletu na vodi u New Yorku. Njena najpoznatija revolucionarna maskara iz 1958. je Matic, prva mokra maskara s četkicom unutra, jer su prije toga žene koristile kreme i odvojene štapiće koje su močile u vodu i nanosile na trepavice.

Otvaranjem prvog kozmetičkog salona u New Yorku počinje najveće suparništvo u svijetu kozmetike s drugom velikom damom, Elizabeth Arden.

Najveće rivalstvo u povijesti kozmetičke industrije trajalo je cijeli život, jer su dame bile previše slične, imale iste ciljeve, svjesne važnosti dobrog marketinga, luksuzne ambalaže,  te koliko je važno da poznate osobe koriste njihove proizvode. Rubinstein i Arden su umrle u razmaku od 18 mjeseci.  

Helena 1941. odlučila kupiti stan u New Yorku, a to joj je kao Židovki bilo zabranjeno, pa je kupila cijelu zgradu i uselila u stan po vlastitom izboru.

U doba Velike depresije u Americi bila je prisiljena prodati svoj posao za 7,3 milijuna dolara Lehman Brothersu, da bi nakon krize počela otkupljivati natrag svoju firmu kupujući dionice, osnivajući salone i poslovnice u deset američkih gradova.

Njezin spa na Petoj aveniji u New Yorku imao je restoran i teretanu te je naručila od Salvadora Dalija da nacrta njen portret kao reklamu za kozmetiku.

Tada se Helena drugi put udala za samozvanog gruzijskog princa Artchila Gouriellia, koji je bio mlađi 23 godine, kojeg je obožavala i zahvaljujući ovom mladenačkom ulovu stvorila mušku liniju kozmetike nazvanu po njemu.  

Helena je bila prva žena milijunašica koja je sve postigla svojim radom i znanjem koje se baziralo na odličnom marketingu u čemu je bila pravi stručnjak, a metoda kojom je oglašavala bazirala se na malo straha s malo bla-bla, pa je tako i prva uvela termin „problematičnih tipova kože“.

Isto tako na svoje reklame je stavljala laboratorijski omot, pa se smatra i pionirkom pseudo-znanosti jer je njena jedina obuka bila nekoliko mjeseci na studiju medicine u Švicarskoj.

S jedne strane bila je izuzetno štedljiva i na posao uvijek dolazila noseći vrećicu s obrokom, dok je s druge strane rastrošno kupovala vrhunsku odjeću, umjetnine i skupi namještaj.

Zaposlenici su je zvali “Madame” i mnogobrojni rođaci radili su u njenim firmama diljem svijeta.

U 90-tim se nije predavala nego je u svojoj spavaćoj sobi održavala sastanke sa svojim zaposlenicima koji su sjedili na njenom krevetu. Čak je i fotografirana za časopis Life 1964. u dobi od 91 godine miješajući u ruci posudu s kremom.

Umrla je prirodnom smrću 01.04.1965. kao prva i najbogatija poslovna žena u svjetskoj povijesti.

Jedna od njenih najpoznatijih izreka je: “Nema ružnih žena, samo lijenih.”

RUBINSTEINOVO NASLIJEĐE

Helena nije vjerovala da postoji jedna univerzalna ženska ljepota, nego je tijekom svoje 60 godišnje karijere poticala žene da prihvate svoj individualizam i svoju jedinstvenu ljepotu.  

Zauzimala se da žene isprobavaju nove stvari govoreći da svaka žena treba specifičnu šminku za sebe i svoju kosu, te posebno njegovati svoj osobni stil odijevanja, umjesto da se drži snobizma ili onoga što svi nose.

Prva je upozorila svijet na opasnost od prekomjernog izlaganja suncu i proizvela Liquid Sunshine, prvi losion za sunčanje koji štiti od sunca.

Njena misija ostala je zauvijek u nasljeđe cijelom svijetu i svim ženama sa jasnom porukom da prihvatimo ljepotu različitosti, a njen najpoznatiji savjet je ako se ne stignemo našminkati ponekad je dovoljno staviti samo maskaru, jer to je najmanje što možemo učiniti.    

Bila je žena koja se nikad ničega nije bojala, daleko ispred svog vremena, a najzaslužnija što je zauvijek promijenila žensku ljepotu.

Godine 1973. tvrtka Helena Rubinstein, Inc. prodana je Colgate Palmolivu, a danas je u vlasništvu L’Oréala.

Nadamo se da ste uživali čitajući priču u velikoj Heleni Rubinsten, pa ukoliko posjetite krakovsku četvrt Kazimierz, njena rodna kuća je zelena boje na glavnom Židovskom trgu.

Želimo vam puno putovanja

Hvala

I Sretan Put!

Pratite nas na našim stranicama kako ne biste ništa propustili

0 0 vote
Article Rating
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments