NAJVEĆI KARNEVAL U VENECIJI

NAJVEĆI KARNEVAL U VENECIJI

Tko su venecijanski anđeo i „doktor kljun“, koje su najbizarnija, najfascinantnija ili najpopularnija maska, tajanstvenost ženske šutnje, povijest, neobične činjenice  i ostale karnevalske priče.

ZRNCA O KARNEVALSKOJ PROŠLOSTI

Prije korizme i zapovijedi “ostavi se mesa” što prevedeno s latinskog „carnem levare“ znači karneval, svatko je mogao postati što je htio, društvene podjele su nestajale, a psine i romantika zauzele glavno mjesto u doba godine kad je sve dozvoljeno.

U vrijeme karnevala ljudi su pretjerivali u jelu i piću, doslovno se prejedajući dok im ne pozlije, znajući kako uskoro slijedi vrijeme odricanja u kojem će post i moralo ponašanje biti najvažniji, pa su se nesputano prepuštali svim blagodatima koje im život pruža.

Karneval u Veneciji započeo je 1162. pobjedom Venecijanske Republike nad akvilejskim patrijarhom Ulricom di Trevenom, kad su se građani u čast tom događaju spontano počeli okupljati i plesati na trgu Sv. Marka.

Najplodonosnije razdoblje i svoj vrhunac karneval doživljava u 17. i 18. st. kroz renesansno i barokno razdoblje želeći održati prestižnu sliku Venecije kakvu je imala u svijetu.  

Snažno je promovirao slobodu i zadovoljstvo, koristio se za zaštitu i utjehu Mlečana od tadašnjih i budućih muka u doba godine kad su se mogli u potpunosti opustiti i uživati.

U vrijeme austrijskog cara Franje II. karneval je 1797. potpuno ukinut i donesen je zakon koji je strogo zabranjivao nošenje maski i kostima.

U 19. st. pojavljuje se na skrivenim privatnim zabavama, da bi se 1979.g. vratio na velika vrata oživljavajući povijest i kulturu nekadašnje najmoćnije države koja je vladala gotovo cijelim Sredozemljem.

Od tada oko 3 milijuna posjetitelja svake godine dolazi na najveći europski karneval.

NEOBIČNO O KARNEVALU

U stoljetnoj tradiciji najvećeg europskog karnevala sudjelovali su svi, bogati i siromašni, građani i vlasti, vjernici i nevjernici, mladi i stari, svatko se pod krinkom mogao pretvarati da je netko drugi i popeti se Duždeve palače kako bi ga pozdravio sam dužd.

Karneval se morao nastaviti pod svaku cijenu, čemu ide u prilog činjenica o smrti dužda Paola Reniera, koji je umro 13.02.1789., ali se zbog trajanja proslave pučanstvu priopćilo tek 02.03. na kaju svih svečanosti.

Osim u vrijeme karnevala u Veneciji su se maske nosile gotovo cijelu godinu, tako je vlada nekoliko puta morala donositi zakone o zabranama pa je u 14.st. zabranjeno nositi maske po noći, početkom 17.st. zabranjeno je maskiranje u samostanima i crkvama, a jedan zakon je zabranjivao ženama nošenje skupocjene čipke.

Dobro raspoloženje Venecijanki i nesputani venecijanski dekolte bili su šokantni strancima koji su dolazili u grad mostova i romantike, jer takvo što nigdje u svijetu nisu mogli vidjeti.

U 18.st. karneval je započinjao nizom svečanosti i najvećim plesnim balom pod maskama na Trgu sv. Marka, a glavna i najpopularnija atrakcija bila je kockanje kad su mnogobrojni u ludosti rasipali svoja bogatstva i često ostajali bez ičega u tadašnjoj državnoj kockarnici u Ridotu.

VENECIJANSKI ANĐEO

Druge nedjelje karnevala svi se okupe na trgu sv. Marka kako bi prisustvovali slavnom letu Anđela.

Događaj dolazi iz sredine 16. st.  kad je za vrijeme trajanja karnevala mladi turski akrobat hodao po dugačkom konopcu privezanom od broda usidrenog u luci do zvonika sv. Marka i usput se zaustavio kod balkona Duždeve palače i duždu uručio poklone.

Ljudi su bili oduševljeni njegovom hrabrošću i događaj je odmah usvojen kao tradicija, sve do 1759. kad se dogodila tragična nesreća, u kojoj je akrobat izgubio ravnotežu, pao u okupljeno mnoštvo i poginuo.

Tada su akrobata zamijenili drvenim golubom koji je na svom putu bacao cvijeće i konfete na maskiranu publiku, a 2001. ponovo je vraćena osoba koja se spušta po užetu, poznati spektakl pod nazivom Vol Dell’Angelo, tradicionalno se održava druge nedjelje proslave karnevala.

MASKE – MASKE

Kroz stoljeća su se stvaranje i proizvodnja maski pretvorili u pravo, vrhunsko umijeće, a još iz davnog 15. stoljeća dolazi podatak da je kao prava profesija u gradski Statut uvršteno zanimanje „mascarere“  kojeg su činili majstori i virtuozi koji su izrađivali zapanjujuće maske svih mogućih boja i oblika.

LA BAUTA – NAJPOPULARNIJA MASKA

Među mnogim maskama koje su dominirale venecijanskom scenom najraširenija je “Bauta”, omogućavala je skrivanje identiteta kad god je bilo poželjno, a nosili su je jednako i muškarci i žene.

Rođena je 1600. kao potpuno bijela zbog čega je nazvana „ličinka“, a uz nju je dolazio crni trokutasti šešir i dugi, tamni plašt.    

Prekrivala cijelo lice ili samo oči i nos pa se bez sputavanja moglo jesti i piti i zbog jednostavnosti je postala najpopularnija.

Bila je omiljena kod venecijanskih ljubavnika, jer je plašt omogućavao skrivanje u tamnim dijelovima venecijanskih, romantičnih ulica.

Osobito moderna bila je u 18. st. jer je pružala priliku muškarcima i ženama da slobodno i diskretno šeću ulicama grada noseći masku i čineći ono što na svjetlu dana nikada ne bi učinili.

I danas je „Bauta“  zadržala svoju popularnost i dolazi u mnogobrojnim varijantama boja i modela.

NAJFASCINANTNIJA VENECIJANSKA MASKA ZA ŽENE

La Moretta je maska od crnog baršuna rezervirana isključivo za žene koje su ju nosile u potpunoj tišini kako bi zaintrigirale muškarce.

Maska nije imala vezice za vezivanje oko glave, nego je unutar nje postojao jedan gumb u visini usana koji se zagrizao i onemogućavao nositeljici da govori što ju je činilo izrazito tajnovitim i privlačnim.

Istovremeno su dame bile prilično nesputane u prikazivanju tijela jer je moda onog doba pružala široki „venecijanski dekolte“ poznat u cijeloj Europi, s odličnim uvidom u oblik i veličinu grudi. Bio je to velikodušan četvrtasti dekolte prekriven laganom tkaninom, a bradavice su mazane crvenom bojom kako bi bile što vidljivije ispod prozirne tkanine.

Tako izloženi dekolte privlačio je pozornost udvarača, a ono skriveno iza „moreette“ smatralo se istinskim blagom koje tek treba otkriti, ženin unutarnji svijet, njene namjere i osjećaje.

To je žene činilo jako poželjnima, a u poznatoj venecijanskoj igri zavođenja udvarač je morao biti jako vješt kako bi uvjerio ženu da ukloni masku.

Dama je imala svu moć i mogla je ostati anonimna koliko god je željela, a kad je uklonila masku osim lica čuo se njen glas koji se smatrao ogledalom duše i samo je sretnik imao tu privilegiju i čast diviti se njenoj unutarnjoj ljepoti. 

S druge strane udvarač je morao biti izuzetno hrabar što se smatralo njegovom najpoželjnijom osobinom, jer je pristupio zavođenju žene za koju nije znao kako izgleda i što dobiva.

Ako se dami nije svidio udvarač maska je bila izgovor za šutnju kao način da ga dostojanstveno ignorira ukoliko nije bila zainteresirana.

Moretta se nosila u 17. i 18. st. kroz cijeli period u godini kada je zakonom bilo dopušteno nošenje maski.

U staroj Veneciji bila je jedna od najfascinantnijih maski ikad stvorenih, a danas se o njoj jako malo zna i teško ju je pronaći i u najbolje opskrbljenim prodavaonicama s maskama.

FOTO: Wikipedia

„DOKTOR KLJUN“ NAJBIZARNIJA VENECIJANSKA MASKA

Jedna od najbizarnijih venecijanskih maski seže u daleku prošlost s prepoznatljivim kljunom podsjeća na strašnu pošast epidemije kuge.

Kad su liječnici obilazili oboljele od kuge nosili bijelu masku u obliku kljuna dužine pola metra koji se smatrao zlim glasnikom smrti.

Odoru je dizajnirao francuski liječnik početkom 17.st. i trebao je poput vojničkog oklopa, štititi liječnike od glave do pete.

Činile su ju maska u obliku kljuna s malim rupicama za oči zatvorene staklom, kožni šešir širokog oboda, duga haljina od vrata do gležnjeva, tajice, čizme i dugi crni plašt, svi predmeti izrađeni od impregnirane najčešće marokanske kože.

Liječnici su koristili drvene štapove kako bi pokazali na pacijente koje je potrebno liječiti ili za utvrđivanje smrti, a sve kako bi izbjegli dodirivanje oboljelih. 

Kljun je iznutra potpuno šupalj, a šupljina se ispunjavala suhim cvijećem i aromatičnim tvarima, začinima i octom kako bi se suzbio ulazak neugodnih mirisa koje su širili oboljeli.

Tada se smatralo da su neugodni mirisi glavni uzročnik bolesti, puno prije nego se otkrilo da bolest uzrokuje bakterija. Liječnici su vjerovali da će se biljke boriti protiv zlih mirisa kuge i sačuvati ih od zaraze.

Tijekom epidemije kuge 1656. u Rimuje je umrlo 145.000 ljudi, a u Napulju 300.000, a kad bi oboljeli vidjeli da im se približava ovaj kostim bili su prestravljeni, jer je to bio znak neposredne smrti.

COLUMBINA – MALENA GOLUBICA

Najučestalija u Veneciji je polumaska koja prekriva samo oči i nos, veže se vrpcom oko vrata ili se drži na palici prislonjena na lice.

Dolazi iz kazališne predstave kad je glavna glumica u ulozi sluškinje zahtijevala da joj maska prekrije samo polovicu lica, svjesna svoje beskrajne ljepote nije željela nositi cijelu masku.  

Danas postoje zapanjujući primjerci ove maske, od modela do boja, vješto izrađene od čipke, tkanine, porculana, ukrašene kristalima, zlatom i srebrom, a ženama je najomiljenija Columbinu ukrašena perjem.

Smatra se modernom maskom jer je nema na povijesnim slikama kao u prethodnim pričama o venecijanskim maskama.

NA KRAJU

Karneval u Veneciji je iskonska, vjerodostojna i živuća umjetnička oaza, gdje se osjećate kao da ste zalutali na privatnu zabavu organiziranu u venecijanskim palačama, a sofisticirani, prekrasni kostimi oživljavaju prošlost tisućljetnog grada, dostojanstveno i mirno, svjedočeći o božanstvenim događajima čarobnog grada na vodi.

Želimo vam puno putovanja, prekrasni Karneval u Veneciji dodajte na vašu listu

Hvala

I Sretan Put!

 

Pratite nas na našim društvenim mrežama kako ne biste ništa propustili!

0 0 vote
Article Rating
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments