Prva žena s doktoratom na svijetu

PRVA ŽENA S DOKTORATOM NA SVIJETU

Priča o Eleni Lucrezii Cornaro Piscopia

Priča o nevjerojatnoj ženi i vječitoj inspiraciji koja je zbog silne želje za znanjem prva na svijetu stekla doktorat, pomakla granice nemogućeg i otvorila vrata studiranja svim  ženama na svijetu.

U prekrasnoj, bijeloj palači Loredan u Veneciji 05.06.1646. na svijet je došla djevojčica Elena, dijete plemića Giovania Cornaro-Piscopie i njegove ljubavnice Zanette.

Majka Zanetta dolazila je iz siromašne seoske obitelji koja se u Veneciju uputila trbuhom za kruhom, kad joj se ukazala prilika da radi za jednu od najmoćnijih plemićkih dinastija u Republici što je objeručke prihvatila.  

Bila je lijepa i odmah je zapela za oko mladom plemiću Giovaniu koji se zaljubio na prvi pogled i postala mu ljubavnica, rodila dva sina i kao treće dijete došla je Elena.

Kako su svo troje rođeni izvan braka, a majka nije bila plemenite krvi, nisu postali članovi obitelji Cornaro po rođenju, jer je mletački zakon zabranjivao plemićke privilegije vanbračnoj djeci, čak i ako ih je obitelj priznala kao svoju.

Giovani i Zanetta su se službeno vjenčali 1654., ali njihova djeca još nisu mogla uživati u plemenitim privilegijama, što je Giovaniu bio veliki izazov, jer je želio da njegova djeca postanu plemići i poduzeo je sve kako bi u tome uspio.

Uskoro je izabran za prokuratora sv. Marka, tada najpoželjniji posao u venecijanskom plemstvu i prema toj poziciji bio je na drugom mjestu, odmah iza venecijanskog dužda.

U ceremoniji braka s morem, kad venecijanski dužd zajedno sa građanima Republike na simboličan način slavi brak Venecije s morem, bacajući prsten iz državne riznice u Jadransko more, Elena i njena braća su dobili titule za koje se njihov otac zalagao.

Otac je Elenu nekoliko puta pokušavao zaručiti za bogate plemiće, ali je ona svaku pomisao na brak odbijala, pa se u dobi od 11 godina zavjetovala na čistoću, preuzela navike benediktinskog samostana, ali nije postala redovnica.

.

ČUDO OD DJETETA

Od najranije mladosti Elena je pokazivala nevjerojatnu žeđ za znanjem, što je u kasnijem životu i dokazala, svi su ju smatrali čudom od djeteta.

Roditelji su joj priuštili klasično obrazovanje, s najboljim učiteljima u Republici je učila latinski i grčki, pa je u dobi od samo 7 godina postala učiteljica tih jezika, uključujući francuski i španjolski.

Ubrzo je savladala hebrejski i arapski i zbog toga osvojila rijetku titulu “Oraculum Septilingue”.

Elena je pokazivala izvanredne moći razmišljanja, zanimale su ju teologija i filozofija, ali to nije bilo sve što je ovo čudo od djeteta savladalo.  

Paralelno je naučila svirati potpuno različite instrumente, čembalo, harfu i violinu i postala iskusna glazbenica čije su skladbe postale poznate građanima Republike.

SVEUČILIŠTE U PADOVI

Otac je inzistirao da svijet prepozna nevjerojatno znanje njegove kćeri pa se prijavila na doktorat teologije u Padovi.

Njen profesor Rinaldini uputio je molbu tadašnjem kardinalu da ju primi na studij teologije, ali su dužnosnici Rimokatoličke crkve odbijali titulu doktorata teologije uručiti ženi, pa je Elena upisala doktorat filozofije.

Uz filozofiju paralelno je studirala matematiku i astronomiju, ali njena najveća ljubav uvijek su ostale teologija i filozofija. 

Profesor Rinaldini je bio zatečen nevjerojatnom mladom ženom pa je objavio knjigu o geometriji na latinskom i posvetio ju tada 22 godišnjoj Eleni.

Elena je branila doktorat iz filozofije 25.06.1678. u katedrali u Padovi pred najuvaženijim moćnicima onog vremena, u jedinstvenom muškom svijetu, sačinjenom od venecijanskih senatora, profesora i studenata sa sveučilišta iz Bolonje, Perugie, Rima i Napulja.

Tijekom čitavog ispita je davala briljantne odgovore na pitanja iz filozofije, sat vremena je govorila klasičnim latinskim jezikom objašnjavajući teške odlomke iz Aristotelovih djela i nikoga nije ostavila ravnodušnim.

Tada su joj cijeli odbor i svi prisutni u znak poštovanja stavili lovorov vijenac na glavu, prsten na ruku i preko ramena krzno hermelina.

Postala je prva žena na svijetu koja je stekla doktorat iz filozofije.

Mnogi umjetnici su kasnije ovu ceremoniju prikazali u svojim djelima, a i danas je Elena Piscopia široko citirana od strane drugih znanstvenika i pisaca.

Nakon što je diplomirala posvetila je svoj život ljubavi prema bližnjima, odrekla se mjesta u mletačkom društvu, usredotočila se na učenje i služenje siromašnima.

Umrla je u Padovi od tuberkuloze u dobi od 38 godina.

Vijest o njenoj smrti izazvala je veliku žalost među pučanstvom i cijelo društvo je govorilo kako je umrla doista izvanredna žena.

Posljednja želja joj je bila da bude pokopana u crkvi Santa Giustina u Padovi, što je i učinjeno, a 200 godina poslije benediktinska redovnica iz Rima otvorila je Eleninu grobnicu, njene posmrtne ostatke premjestila u novi lijes i vratila u grobnicu, veličajući pritom priču o životu nevjerojatne žene.  

Njena statua kao vjerodostojan primjer svima koji žeđaju za znanjem istaknuta je na stubištu Sveučilišta u Padovi kao podsjetnik na ženu-inspiraciju koja je pomakla granice i otvorila vrata svim drugim ženama koje su krenule njenim stopama do današnjeg dana.

 

Želimo vam puno putovanja,

Hvala

I Sretan Put!

 

Pratite nas na našim stranicama kako ne biste ništa propustili. 

0 0 vote
Article Rating
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments