BRIJUNI – ČAROBNO OTOČJE POD SUNCEM

Predivna priroda savršeno očuvane mediteranske vegetacije, beskrajne livade i proplanci na kojima bezbrižno pasu jeleni lopatari i mufloni, paunovi koji šire krasne repove, pjev ptica čija glazba odzvanja močvarnim dijelom uz fantastična arheološka nalazišta, preko povijesti otoka dok je bio pod Austro-Ugarskom kao mondeno ljetovalište potom talijanski pa do Tita koji ga je koristio kao mjesto za ljetni odmor primajući brojne državnike, danas predstavlja nevjerojatan nacionalni park proglašen „rajem na zemlji“. Dobrodošli na Brijune!

ZRNCA O OTOČJU

Brijunski arhipelag smjestio se uz zapadnu obalu Istre i predstavlja najljepše otočje u ovom dijelu Europe kojeg čini ukupno četrnaest otoka, otočića i hridi na površini od 3395 hektara od kojih su dva otvorena za javnosti i dolazi se petnaestminutnom vožnjom brodom iz Fažane.

Prekrasna priroda sačuvana je u potpunosti, zelenilo borova i mediteranskog raslinja prekriva površinu Velikog Brijuna, koji je najveći otok, a brojnim stazama koje se protežu svim njegovim dijelovima se može pješačiti, voziti u otvorenom električnom autiću, biciklom ili vlakićem u vođenoj turi.

Najrazvedeniji i najpopularniji su otoci Veliki Brijun s 25,9 km i Mali Brijun od 8,3 km koji svakog putnika očaraju svojim ljepotama i stječe se dojam da vrijeme stoji, zaborave se sati i dani u tjednu te potpuno prepušteni lagano tečete rijekom života uživajući u božanstvenoj prirodnoj umjetnosti.

Na otocima se nalazi nekoliko arheoloških i kulturnih nalazišta, a čak četiri lokacije na Velikom Brijunu otkrivaju više od dvjesto otisaka stopala dinosaura koji dolaze iz doba krede.

Blaga mediteranska klima s mnogo sunca i topline te dosta vlage u zraku omogućili su otocima fenomenalnu klimu obojivši ih tamnozelenom, prepunu kisika i aerosoli kad sjedinjeni s prirodom dobijete puno više od onoga što tražite i poželite ostati zauvijek.   

S 2350 sunčanih sati godišnje i prosječnom temperaturom mora između 22 i 25 °C u ljetnim mjesecima idealno je odredište za uživanje i istraživanje bogatstva otoka koje obiluje muzejima, arheološkim nalazištima i iznenađujućim lokalitetima.

UKRATKO O POVIJESTI

Brijuni imaju bogatu povijest koja seže u treće tisućljeće prije Krista kad su na otoku boravili etnički nepoznati stanovnici baveći se ratarstvom, stočarstvom, lovom i ribolovom izrađujući oružje i oruđe od kamena, kostiju i pruća.

Ilirsko pleme Histri, po kojem je Istra dobila ime boravili su na otocima u vrijeme Egejske seobe naroda.

Brijune su stari Grci nazivali Pollariae ili Pullariae, a kasnije su ih prozvali Brioniano što predstavlja današnje Brione odnosno Brijune.

Otočje je imalo nekoliko antičkih rimskih naselja, ali do kasnog 19. stoljeća uglavnom su korišteni za kamenolome koji su radili stoljećima, a u srednjem vijeku pod Mletačkom vlašću kamen s otoka korišten je za gradnju venecijanskih palača i gradskih mostova.

Svjedoci ovih vremena i danas su vidljivi poput rimske ladanjske vile s termama i Venerinim hramom, Bizantski kastrum te bazilika Sv. Marije i crkva Sv. Germana iz 15. stoljeća.

Najznačajnije razdoblje razvoja je 1815. kad su otoci postali dio Austro-Ugarske, a kamenolomi opskrbljivali Beč i Berlin. Podizanjem pomorske baze u pulskoj luci, Austrijanci su na Velikom Brijunu izgradili snažnu utvrdu Fort Tegetthoff, koja predstavlja veliku kružnu utvrdu smještenu u središtu Velikog Brijuna, no njeno razgledavanje nije dopušteno i zatvorena je za javnost.

Kad je Austro-ugarska mornarica 1894. napustila tvrđavu bečki poslovni magnat Paul Kupelwieser kupio je cijeli arhipelag i stvorio ekskluzivno ljetovalište i  kupalište da bi 1900. pozvao glasovitog mikrobiologa Roberta Kocha da na Brijunima provodi svoje pokuse iskorjenjivanja malarije. Koch i njegovi suradnici su bili uspješni, a 1901. otok je proglašen slobodnim od malarije.

Kupelweiser je izgradio prvoklasne hotele, restorane, kasina, palače i luke za jahte čime su Brijuni postali žarište društvenog života s jedriličarskom regatom, golf terenom i redovnim koncertnim i književnim događanjima i jedno od najpopularnijih odredišta bečke više klase te su ih posjećivali članovi carske obitelji, europska buržoazija i aristokrati.

Nakon Prvog svjetskog rata su postali dio Italije, a nasljednik i sin utemeljitelja imanja Karl Kupelwieser pokušavao im je vratiti nekadašnji sjaj i oživjeti slavu, no to mu zbog svjetske ekonomske krize nije uspjelo, zbog čega je počinio samoubojstvo.

Godine 1930. talijanska je vlada stekla vlasništvo nad otocima i bili su u sustavu Italije do kapitulacije 1943. da bi nakon Drugog svjetskog rata 1945. postali dio Jugoslavije, a predsjednik i maršal Josip Broz Tito je učinio Brijune svojim osobnim državnim ljetnikovcem.

Nakon Titove smrti 1980. Brijuni su 27.10.1983. proglašeni Nacionalnim parkom Jugoslavije.

Jedan od najvažnijih događaja dolazi iz 1956. kad su se na Brijunima sastali predsjednik Egipta Nasser, premijer Indije Nehru i predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito kako bi razgovarali o protivljenju Hladnom ratu koje su se ideje potpisom „Brionske deklaracije“ iskristalizirale kao Pokret nesvrstanih.

Godine 1991. Republika Hrvatska je stekla neovisnost i Brijunsko otočje učinila međunarodnim konferencijskim centrom te su ponovo otvorena četiri hotela na Velikom Brijunu.

PRIRODNE BRIJUNSKE LJEPOTE

Priroda je dom svakog čovjeka i u predivno održavanim zelenim parkovima oivičenim blistavim, plavim Jadranom i zasađenim stoljetnim borovima odišu prapovijesnim sjajem zbog čega su često nazivani „rajem na Zemlji“.

Prekrasne šume hrasta crnike isprepletene lovorovim grmljem i crnogoričnim stablima odašilju posebnu, pozitivnu vibraciju, dok se šume bambusa ponosno uzdižu prema nebu, ogromni cedrovi stvaraju perfektnu hladovinu, a rakete čempresa obrubljuju predivne aleje. Mnoge egzotične biljke očuvane su na otoku koje je Tito dobio na poklon od stranih državnika. 

Neke ugrožene biljne vrste Istre poput morskog maka, divljeg krastavca i nekih vrsta trava raširene su otocima i slobodno rastu u prirodi, a najljepša šuma nalazi se istočno od Bijele vile prema Safari parku. 

SAFARI PARK

Jadno od najposjećenijih mjesta predstavlja životinjski park gdje osim autohtonih vrsta na velikim površinama postoje mnoge životinje koje nisu srodne ovom staništu, ali su se vrlo lako prilagodile zahvaljujući idealnim mikroklimatskim uvjetima.

U unutrašnjosti se nalazi i etno park s autohtonim vrstama tipičnim za istarsko domaćinstvo poput istarske ovce, koze, magarca i čuvenog istarskog goveda boškarina, autohtone zaštićene hrvatske vrste krupnih goveda gdje volovi dosežu težinu od 1100 do 1300 kg. 

Mnogobrojni jeleni, mufloni, zečevi i jeleni lopatari stigli su na Veliki Brijun početkom 20. stoljeća i danas slobodno lutaju otokom kraseći proplanke, parkove i šume čineći veličanstvenost brijunskog identiteta.

Na velikom području od 32.000 m2 smještena su tri močvarna jezera s velikim brojem gnjezdilišta svakovrsnih ptica pjevica koje pjesmom i cvrkutom oživljavaju trenutke prateći vas u daljinu dok šećete rajem. 

U Safari parku se nalaze životinje koje su Titu darovali razni državnici pa tako i dva indijska slona Sony i Lanka koje je darovala Indira Gandhi. Sony, koji je Titu darovan 1970. kao dvogodišnji slonić uginuo je 2010., a Lanka se još uvijek nalazi na Brijunima.   

Ravničarsku i planinsku zebru Tito je dobio na dar od tadašnjeg predsjednika Gvineje, Ahmeda Sékou Touré.

U morskim dubinama smjestile su se neke zaštićene vrste poput morskih kornjača i dupina, koji često veselo skaču pored turističkog broda, a zaštićene su periske i datulje. U podmorju bogatom spužvama pronađene su neke vrste koje nikad nisu viđene u Jadranu.

U ovom savršenom očuvanom vremeplovu na otvorenom zabilježeno je nekoliko tisuća godina ljudske povijesti i 150 milijuna godina prapovijesti kad su otocima gospodarili dinosauri, a danas svatko može uživati u njegovim krasotama.

TITO NA BRIJUNIMA

Tito je prvi put posjetio Brijune 1947., a Bijela vila je postala njegova službena rezidencija 1953. Na Brijunima u prosjeku boravio četiri mjeseca tijekom ljeta, a Veliki Brijun i Vanga su mu bila omiljena prebivališta.

Na Brijunima je obavljao značajan dio svojih državnih i političkih aktivnosti pa je u mnogobrojnim susretima razgovarao je s predsjednicima, kraljevima i carevima šezdesetak država te se susretao s predsjednicima vlada i ministrima stotinjak zemalja svijeta primivši više od dvjesto pedeset stranih izaslanstava te dvostruko više izaslanstava s područja bivše Jugoslavije.

Ugostio je mnoge državnike među kojima su bili predsjednik Etiopije, Egipta, Zambije, Gane, Indonezije, Kine, Finske, britanskog premijera Winstona Churchilla, predsjednika Sovjetskog saveza Hruščova, francuskog de Gaullea, njemačkog kancelara, iračkog predsjednika Sadama Huseina, kubanskog Fidela Castra i mnoge druge.

Njegovi gosti su bili i mnogobrojni monarsi poput kraljice Velike Britanije, Elizabete II, kralja Jordana, Husseina, kraljica Danske Margarete, Birendra, kralja Nepala, Paula, grčkog kralja, Sihanouka, princa Kambodže, Zahira, afganistanskog kralja, Pahlavija, iranskog šaha, Olafa, norveškog kralja, Vojvodu od Luksemburga, kraljicu Nizozemske i mnoge druge.

Najveće filmske i holivudske zvijezde onog vremena također su gostovali poput Sophie Loren, Carla Pontia, Gine Lollobrigide, Elizabethe Taylor, Richarda Burtona i mnogih drugih.

Zahvaljujući 1956. i potpisom „Brijunske deklaracije“ na sastanku Tito-Nehru-Naser postali su čuveni kao „otoci mira“ i “točka susreta nesvrstanih”.

Kao ljubitelj prirode i životinja Tito se zalagao za zaštitu šuma, uređenje parkova, uzgoj i naseljavanje staništa, a njegovo poznavanje povijesnih i kulturnih vrijednosti pridonijelo je očuvanju spomenika i uređenju hotelskih kapaciteta zbog čega su Brijuni sačuvani u potpunosti postavši turistička meka stranih i domaćih turista.

Njegov posljednji boravak na Brijunima zabilježen je 29.8.1979. kad je otišao na 6. konferenciju šefova država i vlada nesvrstanih zemalja u Havanu, a preminuo je 4.5.1980.

Nakon njegove smrti Krleža je napisao: „Tito odlazi u legendu, odakle kao da je i stigao.“.

Danas visoki dužnosnici Republike Hrvatske povremeno primaju inozemne delegacije u službenoj rezidenciji u Bijeloj vili koja je zatvorena za javnost i ne se može vidjeti jer je zaštićena vojskom i u njoj povremeno boravi hrvatski predsjednik.

ŠTO VIDJETI NA BRIJUNIMA?

Prirodoslovna zbirka prepariranih životinja i foto-izložba Tito na Brionima, samo su neki od top destinacija koje valja posjetiti.

Čuveni Titov Cadillac Eldorado proizveden je 1953. u Detroitu u tvornici General Motors i iste su ga godine jugoslavenski iseljenici iz Kanade poklonili Titu. Do 1979. vozio ga je isključivo Tito, a kao gosti, u njemu su se vozili mnogi ugledni državnici te međunarodno poznate osobe iz filmskog svijeta. Pedesetih godina ovaj je luksuzni automobil bio vrhunac tehnološkog dostignuća sa servo upravljačem, hidrauličnim podizanjem krova i prozora, kožnim sjedalima, maglenkama i radio antenom. Danas je izložen ispred muzeja.

Najveći šaljivdžija otoka je i danas kakadu Koki kojeg je Tito poklonio svojoj unuci Aleksandri za deveti rođendan i danas uveseljava djecu i šarmira odrasle. Družeći se s ljudima naučio je nekoliko izraza kao što su: „Kako si?“, „Kako se zoveš?“, „Koki“, kao i neke riječi koje ne treba shvatiti osobno. Nitko od posjetitelja ne ostaje ravnodušan pri susretu s prekrasnim bijelim papagajem sa žutom krunicom na glavi koji svima redovito izmamljuje osmijehe.

Kuća za brodice jedinstvena je građevina i predstavlja kombinaciju spremišta za brodice i stambene kuće kad je Paul Kupelwieser 1901. angažirao poznatu građevinsku tvrtku iz Graza da postojeće spremište za brodice natkriju armiranobetonskom pločom na kojoj je sagrađen stan. U ono vrijeme to je bila revolucionarna tehnologija povjerena arhitektu Eduardu Krameru, učeniku čuvenog arhitekta Otta Wagnera.

Jednokatna građevina kao da izranja iz mora, prizemni dio potpuno je otvoren prema moru s četiri velika luka i otvora u koje su se spremale brodice. S kopnene strane se nalazi ulaz od kojeg zavojito stubište vodi u stambeni prostor. Na katu dominira prostrani balkon s elegantnom ogradom od kovanog željeza. Zahvaljujući minimalnim adaptacijama danas je Kuća za brodice jedina u cijelosti sačuvana secesijska građevina na otoku.

Danas je otvorena kao interaktivni muzej podijeljen u šest tematskih cjelina poput Brijunskog vremeplova, arhipelaga, kopnenog svijeta, podmorja, ugroze i svijesti, u kojem posjetitelji mogu samostalno učiti i saznati pregršt informacija o kulturno-povijesnoj i prirodnoj baštini otočja te osvijestiti brigu za okoliš na multimedijalan i suvremeni način.

Na četiri lokaliteta na Velikom Brijunu otkriveno je više od dvjesto otisaka stopala dinosaura iz doba krede kad su otoci bili njihovo voljeno šetalište i nalaze se na četiri lokaliteta iz kojih se može iščitati kud su se kretali, čime su se hranili, kako su živjeli, jesu li bili četveronošci ili dvonošci, oslanjali se na cijelo stopalo ili samo na prste, jesu li trčali ili lagano hodali u potrazi za hranom, kao i jesu li bili sami ili u krdu. 

Postoji i nekoliko arheoloških nalazišta, a svakako je zanimljiva crkva sv. Marije koju su sagradili vitezovi templari.

Predivna maslina ponosno stoji još od 4. stoljeća i najstarije je stablo na otoku vrijedno svakog divljenja i poruke svakom pojedincu da barem jednom u životu posadi drvo u znak mira.

Gotička crkvicu Sv. Germana iz 15. st. sagrađena je na temeljima starije romaničke crkve, posvećena pulskom svecu iz 3. stoljeća, jednobrodna je i nalazi se uz glavnu brijunsku luku. U unutrašnjosti se nalazi izložba srednjevjekovnih fresaka i glagoljičkih natpisa Istre i Kvarnera, nadgrobnih ploče te replike Baščanske ploče.

Danas su Brijuni omiljeno mjesto veličanstvenih kazališnih događanja zahvaljujući poznatom glumcu i redatelju Radi Šerbedžiji koji je zajedno s dramatičarem Borislavom Vujčićem 2001. osnovao kazalište Ulysses. Prva predstava bila je Shakespearov Kralj Lear i reprizira se svake naredne sezone kao zaštitni znak ovog kazališta.

ZANIMLJIVOSTI

James Joyce poznati irski književnik i utemeljitelj modernog romana proslavio je sa svojom suprugom Norom i prijateljima 23. rođendan na Velikom Brijunu 2.2.1905. rekavši kako ga otok podsjeća na rodnu Irsku.

Franz Ferdinand austrijski nadvojvoda i nećak cara Franje Josipa redovito je dolazio na Brijune u proljetnim mjesecima s obitelji i duže vrijeme boravio na otoku od 1909. do 1914. kad je prilikom službenog posjeta Sarajevu na njega izvršen atentat što je bio povod Prvom svjetskom ratu.

Dr. Otto Lenz rođen je 1872. u Beču gdje je završio studij medicine i specijalizirao psihijatriju, a na Brijune prvi put dolazi 1901. u pratnji pacijenta oboljelog od tifusa. Otok je na njega ostavio snažan dojam kad se sa suprugom Mariom, koja je prekinula glazbeno školovanje da bi postala njegova suputnica na otoku preselili su Brijune. Ljepota otoka, ljubav prema prirodi i bogati društveni život činili su se neodoljivim. Njegova svestranost očituje se u tome da je uz liječničku dužnost slikao i pisao otočke novine. Nakon samoubojstva Karla Kupelwiesera angažirao se i kao upravitelj hotela. Isto tako supruga Maria koja se svjesno odrekla glazbene karijere nije se u potpunosti oprostila od glazbe te je često u odabranom društvu imala prilike pjevati i raspravljati o glazbi.

Prva Apoteka dr. Lenza otvorena je 1903. zajedno s liječničkom ordinacijom kad su postali poznato lječilište. Nakon Prvog svjetskog rata nisu više lječilište već postaju otok mladosti, zabave i sporta, no dr. Lenz ne posustaje te zbog nedostatka pacijenata 1926. piše vodič „Šetnje po Brijunima“ koji je bio izuzetno uspješan i u cijelosti rasprodan. 

Maria Lenz je opisala Brijune kao svoj voljeni dom i svjedokom vremena od skromnih početaka, blistavih uspona, ali i padova elitnog brijunskog ljetovališta. „Bili su rođeni, odrastali su pred našim očima, slavili su, živjeli i umrli nasilnom smrću. Bi li možda opet trebali utonuti u san kako bi se opet jednom probudili.“

Početkom 1930. posjetitelji iz cijelog svijeta dolazili su na Brijune pa su se na listi našli gosti iz Pariza, Londona, Varšave, Amsterdama, Šangaja, Ria de Jainera, New Yorka i mnogih drugih čime su postali pravo međunarodno okupljalište.

KAKO DO BRIJUNA?

Do Velikog Brijuna može se doći u vlastitom aranžmanu koji se odnosi na kupnju individualne ulaznice koja uključuje prijevoz brodom iz Fažane te korištenje aplikacije Brijuni Pocket Guide na mobilnom telefonu za stručno vođenje u kojoj sami birate lokacije koje želite posjetiti i vidjeti dok boravite na otoku čime kreirate svoju vlastitu turu. Možete se uputiti pješice i prijeći desetke i više kilometara po predivnoj prirodi, a ukoliko se umorite uvijek možete unajmiti električni autić ili bicikl za dovršetak obilaska mnogobrojnih lokacija.

Drugi način je vođeni izlet koji uključuje vožnju brodom od Fažane do Velikog Brijuna, stručnog vodiča na mnogim svjetskim jezicima, četverosatnu vožnju vlakićem po otoku, posjet stalnim muzejskim postavama, Safari parku, obilazak mediteranskog vrta, stare masline i ostalih lokaliteta.

Ova ulaznica s vodičem se isključivo može kupiti u Fažani, a ako ste kupili kartu za samostalni izlet pa se predomislili i želite ići vlakićem po otoku to neće biti moguće jer je broj mjesta u vlakićima ograničen i samo oni s ulaznicom i vodičem mogu se njime voziti.

Ulaznice kupljene za određeni termin nije moguće iskoristiti u sljedećem terminu niti je moguć povrat novca za već kupljene ulaznice. Grupni popust ostvaruje se za grupu od najmanje 25 osoba.

ZA KRAJ

Predivni Brijuni nikoga ne ostavljaju ravnodušnim, donoseći mir i spokoj duši uz potpuno sjedinjenje s majkom prirodom, neprikosnovene ljepote usađuje u ljudsku dušu uspomenu koja se pamti cijeli život.

Želimo vam puno putovanja, „raj na zemlji“ Brijune dodajte na svoju listu

Hvala

I Sretan Put!

Pratite nas na našim društvenim mrežama kako ne biste ništa propustili:

O nama

Mi smo jedan sjajan tim, mama i dvije kćeri, zaljubljenice u putovanja. Naš cilj je potaknuti vas da se upustite u avanturu upoznavanja naše prekrasne planete Zemlje, a ako vas pričama u tome potaknemo, naša misija je ostvarena.

© 2022 isretanput | Sva prava pridržava