Dva traga u vremenu koji su vizionari iz naših krajeva ostavili u naslijeđe cijelom svijetu.
UGAO NIKOLE TESLE
Na križanju 6. avenije i 40. ulice u New Yorku nalazi se Ugao Nikole Tesle koji je zadnje godine života proveo u Velikoj Jabuci hraneći golubove.
Poznat po izumima koju su zauvijek promijenili čovječanstvo, Tesla je bio genijalac koji je često morao mahnuti rukom ispred očiju da bi se uvjerio da li je nešto mašta ili stvarnost.
Imao je izuzetno izražen smisao za lijepo, govorio šest jezika, imao lijepe manire, bio visok 199 cm i u nevjerojatnoj kondiciji.
Tome u prilog ide i jedna njujorška legenda koja kaže da se Tesla šećući jedne zime zaleđenim njujorškim pločnikom poskliznuo i umjesto da padne napravio je salto u zraku i dočekao se na noge. Ljudi su ostali zatečeni jer su govorili da bi to bio problem učiniti nekome mlađem, a kamoli ne Tesli koji je tada imao 80 godina.
Ovaj ugao nosi ime po pomalo neobičnoj priči izuzetnog fizičara koji je obožavao golubove.
Naime, u neposrednoj blizini nalazi se Bryant Park u koji je Tesla svakodnevno dolazio hraniti tisuće golubova i brinuti se za njih. Koliko ih je strastveno volio možda najbolje potvrđuje njegova izjava da je volio golubove onako kako muškarac voli ženu i oni su voljeli njega, pa su gradske vlasti 1994. godine odlučili ovaj ugao nazvati po njemu.
Tesla je umro je 7.1.1943. u hotelu New Yorker u 87 godini.
AUGUSTINČIĆEV SPOMENIK MIRA
Spomenik kipara Antuna Augustinčića smješten je pored zgrade UN-a u New Yorku i ovo je najveći poklon kojeg su Ujedinjeni narodi u ono vrijeme primili.
Univerzalna poruka mira vidljiva je u njegovom položaju nego i u priči njegova nastanka.
Kad je Rockefeller nakon Drugog svjetskog rata darovao zemljište za izgradnju zgrade UN-a, s radovima se započelo 1949. i svaka zemlja članica je sudjelovala u uređenju interijera i eksterijera.
Vlada nekadašnje države odlučila je darovati spomenik kojim bi se ukazalo na važnost očuvanja mira u svijetu, a Antunu Augustinčiću je pripao zadatak da napravi skulpturu koja bi simbolizirala svjetski mir.
Odabrao je žensku figuru na konju tvrdeći da će mir biti puno bolje zaštićen ako se odmara u rukama žene nego muškarca, a kako je žena na konju koji simbolizira ratnu životinju objasnio je da mir treba braniti.
Žena gleda ravno naprijed i u desnoj ruci drži globus, a u lijevoj maslinovu grančicu što dovoljno govori samo za sebe kao i konj u pokretu koji simbolizira da se svi narodi zajedno kreću prema miru.
Zanimljiva je povezanost zemalja bivše države na izgradnji ovog spomenika. Naime, Augustinčić ga je radio u Zagrebu, crveni mramor kojim je bilo obloženo betonsko postolje je došlo iz kamenoloma Đurići u Crnoj Gori, a kada je završen brodom Srbija je isplovio prema Brooklynskoj luci.
Visok 5,5 metara i težak 7,5 tona, a s vremenom je crveni mramor zamijenjen bijelim kamenom s otoka Brača.
Slika ovog spomenika bila je na novčanici 100 jugoslavenskih dinara, a i danas je dio logotipa Zagreb Filma.
Spomenik je postavljen 1.12.1954. ispred zgrade UN-a, a Augustinčić je godinu dana poslije dobio nagradu Grada Zagreba za mir.
Kud god koračali bespućima i predivnim destinacijama naše planete uvijek je lijepo naići na naše poznate ljude koji su na svijetu napravili razliku i učinili ga boljim mjestom za sve.
Želimo vam puno putovanja, a kad budete u New Yorku obratite pažnju i na dva traga u vremenu koje su ovi vizionari ostavili u naslijeđe cijelom svijetu.
Hvala
I Sretan Put!
